Ovo je jedna prica o mojim prijateljima veoma bliskim.Sjecam
se dobro tog dana urezan mi je dobro u sjecanje. Bilo je to 2004 godine ,
ljetniraspust. Svi smo bili sretni zbog zavrsetka skole pa cak i Jasmin koji je
napustio skolu i krenuo onim drugim, losijim putem. Roditelji su mu bili
rastavljeni i niko nije pazio na njega . Roditelji su nam branili da se druzimo
s njim jer je bio narkoman, medutim ja sam uvijek smatrao Jasmin kao dobru
osobu i osobu koja je spremna zrtvovati svoj zivot za drugog , a tako je i
bilo.. Tog dana niko nije ni pomisljao sta bi se moglo desiti. Dok smo igrali
nogometa na obliznjem igralistu dosao je Jasmin sa jaranima i trazio da i oni
igraju sa nama . Medutim tu je bio otac jednog djecaka koji se zvao Nedim i
odmah je poceo da galami na Alema kako on nema tu sta traziti , kako smo mi
fina djeca i ne treba nam neko kao sto je on . Tada sam prvi put vidio Alema
tuznog. Otisli su , a mi smo nastavili sa igrom. Sa obzirom da je teren bio
odmah pored rijeke mnogo puta nam je lopta otisla pa smo morali ici po nju .
Nakon pola sata igre lopta je otisla preko ograde pravo u rijeku . Pravilo je
bilo da po lopte ode onaj ko ju je i nabio , a to je bi Nedim. Njegov otac koji
je bio tu govorio mu je da ce on otici po loptu , ali on je to odbio. Ali tada
se dogodilo nesto sto niko nije ocekivao. Rijeka je bila poprilicno duboka
nikad veci talasi nisu bili , a Nedim je bio los plivac tako da je odmah poceo
da tone. U tom trenutku naisao je Alem i bez imalo razmisljanja skocio u rijeku
da spasi Nedima. Uspio ga je spasiti , ali nazalost ne i sebe. Talas ga je puko
i on je nestao u dubini rijeke. Svi smo bili sokirani , nismo mogli da
vjerujemo sta se desilo. 3 dana poslije pronasli su ga ali nazalost nije bio
ziv. Od tog dana nista vise nije bilo isto. Mnogi su ga smatrali narkomanom i
olosem , ali Alem je mnogima dokazao kakva je ustvari bio osoba.
Nema komentara:
Objavi komentar